PRAVILA POSTA
(Iz knjige "Kuvar posnih jela na vodi, žive nekuvane hrane, kolača na vodi, napitaka i pravila posta" - Manastir Rukumija 2001)
Crkva uci da je post vazno sredstvo za duhovni i telesni zivot i zdravlje. Telesni post ne koristi ako nije vezan sa duhovnim postom kaze sveti Jovan Zlatousti: ,,Ne govori mi: Toliko dana sam postio nisam jeo ovo ili ono, nisam pio vina, isao sam u gruboj haljini;nego kazi nam da li si od gnevnog coveka postao tih, od zestokog - blag. Ako si iznutra pun zlobe, zasto si telo mucio? Ako je u tebi zavist i ljubav prema sticanju, da li je od koristi sto si pio samo vodu? Ako je dusa, koja je gospodarica tela, zabludela, zasto kaznjavas slugu njezinog - svoje telo? Ne hvali se telesnim postom, jer on sam ne uzdize na nebo bez molitve i milostinje,,.
Na pitanje: koja je mera posta? Sv.Vasilije Veliki odgovara:,, U duhovnom postu mera je jedna i vazna za sve - potpuno udaljenje od svega sto vodi grehu. A sto se tice uzdrzavanja od hrane, tu su mera i nacin upotrebe razliciti: zavise kod svakoga od njegovog uzrasta, zanimanja i stanja tela. Zato je nemoguce podvesti pod jedno pravilo sve koji se nalaze u skoli poboznosti. No, odredivsi meru uzdrzanja za zdrave podviznike, mi prepustamo razboritosti nastojatelja da u tome vrsi pametne izmene. Hranu pak bolesniku, ili umornome od teskih radova, ili onome koji ide na tezak rad, na put ili na kakav bilo tezak posao, nastojatelji su duzni udesavati prema potrebi. Jer nije pametno, uzimajuci hranu za
odrzavanje tela i smetati mu u vrsenju zapovesti. U svakoj vrsti hrane treba pretpostavljati onu koja se lakse nabavlja, da se ne bismo, pod izgovorom posta, pastili oko spremanja omiljenih i skupih jela.
Sveta Crkva je ustanovila postove:
1) Opste postove obavezne za sve hriscane. To su: Uskrsnji post, Apostolski, Bogorodicni i Bozicni post, zatim sreda i petak preko cele godine, Vozdvizenje Casnog Krsta, Usekovanje i navecerje Bogojavljenja (Krstovdan).
2) Mesni post ustanovljen na pojedinim mestima povodom kakve nesrece, poplave,bolesti i slicno.
3) Poseban post po narocitom obicaju ili po nalogu duhovnika.
Uskrsnji post
Ovaj post se jos zove Sveta cetrdesetnica ili Casni post. Uz ovaj post Crkva vezuje i post Strasne sedmice, u spomen stradanja i smrti Gospoda naseg Isusa Hrista.
U toku ovoga posta ne jedemo meso, sir jaja, ribu ni ulje. Samo se subotom i nedeljom razresava ulje i vino. Razresenje na ulje i vino biva jos i na Obretenje glave Sv. Jovana Krstitelja i na Mladence. Ribu pak jedemo samo na Blagovesti (ukoliko ne padne u Strasnu sedmicu) i na Cveti. Ako Blagovesti padnu pre Cveti, dan pred Blagovesti razresava se na ulju i vinu ( Tipik, 32 gl ).
Prve nedelje Casnog posta u ponedeljak, utorak i sredu, do svrsetka liturgije predjeosvecenih darova, pravoslavni hriscani ne uzimaju hranu. Ko to ne moze jede hleb i tecnost (caj ili kompot) i to posle vecernje sluzbe (sve ovo po razresenju tj. blagoslovu - dozvoli duhovnika odnosno svestenika).
Veliki Cetvrtak. Jede se jedanput i to posle svrsetka Svete Liturgije koja pocinje u 14.00 casova ( Veliki tipik od Nikolajevica, gl. 16).
Veliki Petak. Ne okusa se nista (po blagoslovu razresenje na hleb i caj).
Velika Subota. Po zavrsenoj Liturgiji jede se hleb i voda (suhojedenije).
Apostolski post
Zove se jos i Petrovski post.
Tokom ovog posta u sredu i petak jedu se samo jela kuvana na vodi, bez ulja, a u ostale dane sedmice razreseno je na ulje i vino, subotom i nedeljom moze i riba.
Ako u toku ovog posta u ponedeljak, utorak i cetvrtak padne Sveti sa velikim slavoslovljem, razresava se post na ribu, a ako padne u sredu i petak razresava se samo na ulje i jedemo jedanput dnevno. Ako u sredu i petak padne praznik Svetitelja sa bdenijem ili pak Sveti ciji je hram, razreseni su ulje, vino i riba (Tipik,gl.33).
Bogorodicin post
Zove se jos i Uspenski ili Gospojinski. Po strogosti ovaj post dolazi odmah iza Uskrsnjeg. Tokom cele sedmice sprema se hrana na vodi tj. bez ulja. U subotu i nedelju hrana je sa uljem i dozvoljeno je piti vino. Razresenje na ribu u toku posta biva samo na Preobrazenje Gospodnje.
Bozicni post
Posto crkveni ustav smatra Rodjenje Hristovo kao drugu Pashu, to post pred Bozic traje takodje 40 dana.
Po strogosti ovaj post se moze uporediti s Apostolskim. U Bozicnom postu strogo se posti samo u sredu i petak. Ponedeljkom, utorkom i cetvrtkom razresava se na ulju i vinu, a subotom i nedeljom i riba. Od 20. do 24.decembra (od 2. do 6. januara po novom kalendaru) post postaje stroziji i nema razresenja na ribu.
Najstroziji post je 24.decembra (6. januara po novom kalendaru), uoci Bozica, to jest na Badnje vece (Tipik, pod 14.nov.).
Sreda i petak, preko godine, poste se bez ulja, ukoliko nije razreseno drukcije. Na praznik Usekovanja glave Sv.Jovana Krstitelja (29.avg./11.sep. po novom kalendaru), Vozdvizenija Casnog Krsta (14/27 sept. po novom kalendaru), na i na Krstovdan (5/18. jan. po novom kalendaru) najstrozi post; ko moze toga dana jede se jednom dnevno, bez ulja i razume se, bez vina. Ukoliko praznik Krstovdan padne u subotu ili nedelju post ne biva - jedemo ulje i vino (Veliki tipik, pravilo za 5.januar).
RAZRESENJE OD POSTA NA GOSPODNJE I BOGORODICINE PRAZNIKE KAD PADNU U POSTAN DAN
Blagovesti
razresava se ako padne pre Cveti: ulje, vino, riba
ako padne u toku Strasne sedmice samo ulje
ako padne na Veliki petak ulje, vino
Bogojavljenje
za monahe: sir, jaja i vino;
za mirjane: i meso makar to bili sreda i petak.
Vavedenje
Velika Gospojina
Mala Gospojina ulje, vino, riba
Preobrazenje
Sretenje
TRAPAVE SEDMICE
Post je razresen sredom i petkom :
1) Od Bozica do Krstovdana (25.dec. do 5.jan.)
za monahe: sir, jaja; za mirjane: i meso
2) Sedmica po nedelji mitara i fariseja
za monahe: sir i jaja; za mirjane : meso
3) Siropusna nedelja
za sve: samo sir i jaja
4) Svetla nedelja (prva po Uskrsu)
za monahe: sir, jaja; za mirjane: i meso